AI u Mapama Google – Oproštaj od kultnog lektora Juszkiewicza
Karte Google bez kultnog glasa: umjetna inteligencija zamjenjuje čovjeka
Nakon 15 godina neodvojive suradnje, Jarosław Juszkiewicz, čiji je glas vodio milijune Poljaka kroz ceste i zavoje u Mapama Google, objavio je završetak svog sudjelovanja u projektu. Njegov topli, ljudski ton, koji je postao karakterističan element navigacije, zamijenjen je glasom umjetne inteligencije. Umjesto toplih uputa Juszkiewicza, korisnici navigacije sada mogu čuti hladnu, preciznu, ali bezličnu naraciju AI-a.
Ovaj događaj označava kraj jedne epohe, ali istovremeno predstavlja izraz današnjih vremena, u kojima tehnologija potiskuje ljudski element iz sve većeg broja područja života. Prije četiri godine, kada Google prvo su pokušali uvesti AI glas, korisnici su reagirali masovnim protivljenjem, što je prisililo tvrtku da vrati glas Juszkiewicza. Međutim, ovaj put, s napretkom u AI tehnologiji i većim prihvaćanjem takvih promjena, div iz Mountain Viewa ne čini se da planira povlačenje.
Juszkiewicz se oprostio od korisnika na svoj način, naglašavajući promjenu koju je donijela AI:
“Jednom prilikom u jednom od videa objasnio sam kako pronaći smjerove svijeta. Danas to vjerojatno bolje objašnjava umjetna inteligencija koja se posljednjih dana kotrlja svijetom ljudi koji rade glasom poput velikog valjka. A ja mogu svojim, ljudskim glasom reći valjda po posljednji put: nasmijte se prekrasno i usmjerite se prema jugu. Iako ne. Usmjerite se također intuicijom i srcem, jer to još AI ne može.”
izvor:@kierujsienapoludnie
Ove riječi odražavaju opće zabrinutosti – iako AI postaje sve naprednija, još uvijek joj nedostaje ljudske intuicije, empatije i spontanosti. Ipak, razvoj tehnologije je nezaustavljiv i u sve većem broju područja počinje nadmašivati čovjeka.
AI u medijima: Glas radija postaje digitalan
Fenomen zamjene ljudi umjetnom inteligencijom ne ograničava se samo na navigaciju. Sljedeći primjer je situacija u Off Radio Kraków, gdje su preko noći otpušteni svi novinari, a njihovo mjesto zauzele digitalne glasove. Virtualni voditelji – Jakub „Kuba” Zieliński, Emilia „Emi” Nowak i Alex Szulc – stvoreni su od strane AI algoritama, iako u stvarnosti nikada nisu postojali. Njihovi profili temelje se na stereotipima: mladim stručnjacima za tehnologiju, pop kulturu i aktivizam, no nedostaje im autentičnosti koja je prije privlačila slušatelje. Odluka je izazvala val ogorčenja među Poljacima, što dokazuje broj ljudi koji potpisuju peticiju u obranu otpuštenih novinara. To je još jedan primjer kako tehnologija može izazvati društvenu reakciju kada se čini previše naglom i neprimjerenom u područjima koja su tradicionalno bila rezervirana za ljudsku kreativnost i osjećaj.
Umjetna inteligencija: Kratka povijest od početaka do suvremenosti
Umjetna inteligencija (AI) ima svoje korijene u 50-im godinama 20. stoljeća, kada su prvi put počeli razmišljati o strojevima koji bi mogli simulirati ljudsko razmišljanje i rješavati probleme na način sličan čovjeku. Prvi koraci u ovom području dogodili su se 1956. godine tijekom Konferencija Dartmouth, gdje grupa istraživača, uključujući John McCarthy, , Marvin Minsky, , Claude Shannon, i Allen Newell, predstavila je koncept umjetne inteligencije. Upravo je McCarthy, koji se smatra jednim od očeva AI, skovao termin “umjetna inteligencija.”
Važni koraci u razvoju AI:
- 50-e i 60-e. – Prvi algoritmi: Početna istraživanja usredotočila su se na računalne programe koji bi mogli rješavati matematičke logičke probleme, kao što su. Logički teoretičar obrađen od strane Herberta Simona i Allena Newella. U tim godinama razvijeni su i prvi šahovski programi koji su pokušavali simulirati strategiju igre.
- 70-e godine. – Kriza i sumnja: U tom razdoblju AI se suočila s mnogim problemima. Brzo je postalo jasno da računala nisu u stanju nositi se s složenijim zadacima koji zahtijevaju tzv. zdravi razum, što je dovelo do smanjenja entuzijazma i financiranja. Ovo razdoblje se često naziva “zimom AI.”
- Osamdesete. – Povratak zahvaljujući ekspertim sustavima: AI se oživjela zahvaljujući razvoju ekspertnih sustava koji su mogli donositi odluke temeljene na specijaliziranom znanju. Koristili su se u industriji, medicini i financijama. Važan korak bio je i razvoj tehnologije neuronskih mreža koje su trebale oponašati način djelovanja ljudskog mozga.
- 90-e. – Trijumfi AI: Najvažniji događaj devedesetih godina bio je pobjeda računala Duboko Plavo tvrtka IBM nad svjetskim prvakom u šahu Garryjem Kasparovom 1997. godine. Ovaj događaj pokazao je da AI može konkurirati ljudima u vrlo složenim područjima.
- XXI stoljeće – Razvoj AI: Razvoj računalnih tehnologija, uključujući ogromne računalne snage i pristup velikim skupovima podataka, omogućio je da AI počne koristiti nove metode, poput strojno učenje(učinkovito učenje) i duboko učenje ( duboko učenje). Te tehnike su revolucionirale mnoge industrije, od prepoznavanja slika i glasa do autonomnih automobila i medicine.
Trenutno je AI prisutna gotovo svugdje – od glasovnih asistenata poput Siri ili Alexe, preko autonomnih vozila, do naprednih sustava analize podataka koji podržavaju tvrtke širom svijeta. Iako AI još uvijek ne dostiže ljudsku inteligenciju, njezine mogućnosti u rješavanju složenih problema i automatizaciji zadataka postaju ključne u mnogim sektorima.
AI u drugim industrijama: Neprekidni hod tehnologije
U kojim će mjestima AI zamijeniti čovjeka ?
Slučajevi Google i Off Radio Kraków samo je primjer šireg fenomena koji obuhvaća sve više industrija. Umjetna inteligencija već sada preuzima radna mjesta u mnogim sektorima, od industrije, preko financija, do zdravstvene službe. Evo nekoliko primjera:
1. Automobilska industrija
U tvornicama automobila, poput onih kojima upravlja Tesla i Toyota, Automatizacija proizvodnje uz korištenje industrijskih robota značajno je smanjila broj radnika na montažnim linijama. Roboti su odgovorni za zavarivanje, montažu dijelova karoserije, lakiranje i druge ponavljajuće zadatke koje su prije obavljali ljudi.
2. Logistički centri i skladišta
Tvrtke poput Amazon i Walmart uveli su automatizaciju u svojim skladištima. Na primjer, u skladištima Amazona roboti Kiva transportiraju proizvode, pripremajući ih za otpremu. Automatizacija skladišta smanjila je potražnju za skladišnim radnicima u nekim lokacijama.
3. Maloprodaja
U nekim maloprodajnim trgovinama, poput Amazon Go, uvedeni su sustavi bez blagajne. Umjesto blagajnika, kupci ulaze, skeniraju aplikaciju, a umjetna inteligencija prati što kupuju i automatski obračunava troškove kada napuste trgovinu. To je eliminiralo potrebu za zapošljavanjem blagajnika na tim lokacijama.
4. Bankarstvo
Banke su uvele automatizaciju mnogih usluga. Chatbotovi i virtualni asistenti, poput Erica U Bank of America, automatski sustavi zamjenjuju zaposlenike u korisničkoj službi, odgovarajući na pitanja klijenata i pomažući im u upravljanju financijama. U nekim bankama automatski sustavi odobravaju kredite i posuđivanja, eliminirajući potrebu za ljudskom intervencijom u mnogim slučajevima.
5. Financije i trgovina
Investicijske tvrtke, poput Goldman Sachs, počeli su koristiti AI algoritme za analizu tržišta, predviđanje trendova i automatsku trgovinu. Na primjer na Wall Street značajno se smanjio broj trgovaca koji rade izravno na burzovnom parketu, jer algoritmi umjetne inteligencije bolje analiziraju podatke i brže izvršavaju transakcije.
6. Prijevoz
U nekim gradovima, kao npr. u San Francisco, tvrtke poput Waymo i Krstarenje provode testove autonomnih taksija, što potencijalno može zamijeniti vozače. U industriji prijevoza, tvrtke poput Uber te također teretni prijevoznici testiraju autonomne kamione, što bi u budućnosti moglo utjecati na smanjenje potražnje za vozačima.
7. Korisnička podrška
Tvrtke iz raznih industrija – od e-trgovine do aviokompanija – počele su uvoditi chatboti i automatski telefonski sustavi za korisničku podršku. Primjer su Zračne linije United, koji uvode chatbotove u osnovnu korisničku podršku, smanjujući potrebu za zapošljavanjem ljudi za jednostavna pitanja.
8. Poljoprivreda
Moderne farme, posebno u Japanu i SAD-u, počele su koristiti robote i AI za ubranje u žetvi, praćenje stanja usjeva, pa čak i upravljanje stočarstvom. Vertikalne farme (verticalne farme) koriste AI za optimizaciju okruženja za rast biljaka, smanjujući broj ljudi potrebnih za rad u poljoprivredi.
.
9. Stvaranje sadržaja
Medijske tvrtke, poput Associated Press i Bloomberg, koriste sustave AI za automatsko generiranje jednostavnih izvještaja, kao što su financijski podaci ili sportski rezultati. AI ovdje zamjenjuje novinare u pisanju tekstova temeljenih na automatiziranim podacima.
10. Call centar
Mnoge tvrtke uvele su automatizaciju korisničke podrške u call centru. Na primjer, ATandamp;T i druga velika poduzeća koriste napredne IVR sustave (Interaktivni glasovni odgovor) koji zamjenjuju zaposlenike koji primaju pozive i daju jednostavne informacije klijentima.
Svi ovi primjeri pokazuju da AI već počinje utjecati na smanjenje radnih mjesta u mnogim sektorima, posebno tamo gdje su aktivnosti rutinske i lako automatizirane.
AI protiv čovjeka: Kako umjetna inteligencija mijenja tržište rada i što to znači za sve nas?
Odluke koje promatramo u vezi s zamjenom ljudi umjetnom inteligencijom izazivaju različite reakcije – kako entuzijazam, tako i zabrinutost. S jedne strane, AI nudi nevjerojatan potencijal u optimizaciji procesa, poboljšanju učinkovitosti i smanjenju troškova. S druge strane, postoje opravdane brige da bi prebrze promjene mogle negativno utjecati na mnoge profesionalne grupe i izazvati poteškoće na tržištu rada.
Što se tiče slučaja vezanog uz Mapama Google i Jarosławom Juszkiewiczem, to odličan primjer kako duboko značenje mogu imati naizgled sitne tehnološke odluke. Glas Juszkiewicza je više od samo navigacijskog alata – za mnoge korisnike bio je dio njihovih svakodnevnih iskustava s tehnologijom, element koji je nosio određenu humanost i emocionalnu povezanost. Zamjena njime od strane AI-a pokazuje da je za tehnološke tvrtke prioritet učinkovitost i standardizacija, čak i po cijenu gubitka ljudskog faktora.
Slično, odluka o otpuštanju novinara u Off Radio Kraków i zamjena njih virtualnim likovima stvorenim pomoću AI postavlja pitanja o granicama automatizacije. Čini se da je eksperimentiranje s AI u kontekstu vođenja radijskih emisija hrabra, ali rizična odluka. Publika traži autentičnost s kojom se može identificirati. U slučaju virtualnih osobnosti stvorili smo umjetna bića koja trebaju uvjeriti da su “stvarna.” To može stvoriti udaljenost između emisija i slušatelja. Reakcije slušatelja na ovu odluku – peticije, protivljenje – pokazuju da se ne može sve lako automatizirati, a ljudi cijene autentičnost i osobnost voditelja, što AI za sada ne može u potpunosti replicirati.
Budućnost rada u svijetu dominiranom AI-jem
Što se tiče drugih industrija u kojima AI zamjenjuje ljude, čini se da je to neizbježan proces u nekim sektorima – osobito tamo gdje je rad ponavljajući i gdje se zadaci lako mogu automatizirati. Industrija, transport, logistika, pa čak i neki aspekti medicine – ova područja vide značajne prednosti u primjeni AI. Učinkovitost, smanjenje troškova, kao i sposobnost AI da obrađuje ogromne količine podataka u djeliću sekunde su argumenti koje je teško ignorirati. S druge strane, kreativni sektor – novinarstvo, umjetnost, stvaranje sadržaja – oslanja se na ljudsku maštu, emocije i intuiciju, što čini potpuno automatizirano zamjenjivanje ljudi u tim profesijama izuzetno teškim za ostvariti na zadovoljavajući način.
Po mom mišljenju, ključni izazov bit će pronalaženje ravnoteže. Umjetna inteligencija može i trebala bi podržavati ljude u njihovom svakodnevnom radu, a ne potpuno ih zamijeniti, barem u područjima koja zahtijevaju ljudsku osjetljivost, empatiju i kreativnost. Smatram da bi tehnologija trebala biti tretirana kao alat za poboljšanje našeg rada, a ne kao način za eliminaciju ljudi. Također postoji potreba za pripremom radnika za ovu promjenu – kroz obuke, programe prekvalifikacije i psihološku podršku, jer tempo razvoja AI može izazvati značajan stres i nesigurnost.
Sažimajući, umjetna inteligencija nosi sa sobom ogromne mogućnosti, ali i velike izazove. Odluke tvrtki, poput Google Off Radio Kraków pokazuje da ravnoteža između automatizacije i ljudskog faktora nije lako postići. Važno je da kao društvo aktivno sudjelujemo u ovoj raspravi i postavljamo granice koje štite vrijednosti ljudskog rada i prisutnosti tamo gdje nas strojevi ne mogu zamijeniti.
Odgovori